Albaniji

Pravni okvir


 

Zakon 8756 o civilnim vanrednim situacijama usvojen je u Parlamentu u martu 2001. godine i on je postavio pravnu osnovu za albanske službe u vanrednim situacijama, koje su osovane preko mreže centralnih i lokalnih nevojnih struktura.
Zakon 8756 bio je prvi korak u pravcu uspostavljanja modernijeg sistema civilne zaštite koji se suočava sa novim i kompleksnijim izazovima i operativnim zahtjevima. Zakon uređuje planiranje, sistem prevencije i pripravnosti i definira prvu koordinaciju među različitim akterima u operacijama civilnih službi za vanredne situacije. Zakon tretira i nesreće koje nastaju usljed uticaja prirodnih nesreća, uključujući zemljotrese, poplave, klizišta, lavine, snažne vjetrove, šumske požare i epidemije, i nesreće koje nastaju usljed ljudskog faktora, uključujući saobraćajne nesreće, požare u urbanim zonama, eksplozije, pucanje brana, nuklearno-bakteriološko-hemijska sredstva, nerede i rat.

Vlada je zvanično prepoznata kao prvi akter u civilnim vanrednim situacijama. Njene dužnosti su sprečavanje, ublažavanje i restauracija štete nanesene stanovništvu, životinjama, imovini, kulturnogm naslijeđu i okolišu.

Prema članu 5 Zakona 8756, Vijeće ministara ima sveukupnu odgovornost za planiranje i odgovor u vanrednim situacijama, a Inter-resorni komitet kojim koordinira premijer mora se osnovati od strane Vijeća ministara u slučaju nastanka vanrednih situacija širom zemlje. Inter-resorni komitet okuplja sva ministarstva koja su uključena u operacije u vanrednim situacijama u okviru jedinstvene koordinacione strukture, sa ciljem ubrzanja odlučivanja, posebno u slučajevima međunarodnih zahtjeva za intervencije preko međunarodnih agencija.

Ministarstvo unutrašnjih poslova ima sveukupnu nadležnost za upravljanje civilnom zaštitom (član 8). Zakon 8756 uvodi tehničku direkciju, tj. Odjeljenje za planiranje i reakciju u civilnim vanrednim situacijama (Sherbimi i Emergjencave Civile), koje je u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, i koje je odgovorno za implementaciju i usvajanje zakona na lokalnom nivou.
Tehnička konsultativna komisija eksperata, koja je dio Direkcije, pruža savjete o tehničkim aspektima civilne zaštite.

Odjeljenje za, planiranje i reakciju u civilnim vanrednim situacijama može usmjeravati investicije iz javnih institucija u istraživanje i predviđanje nesreća i prevenciju (član 11). Prefekti su odgovorni za upravljanje vanrednim situacijama u svakoj oblasti (član 13), preko lokalnih komisija (član 14) i Službi civilne zaštite osnovanih u općinama i komunama (član 15-17).

Naon usvajanja Zakona 8576 uslijedilo je nekoliko odluka čiji cilj je bio definiranje zadataka i uloga različitih aktera civilne zaštite. Odluka 644, donesena u februaru 2002. predviđa da su Institut za geološke nauke i Institut za energiju, vode i okoliš Politehničkog univerziteta u Tirani zvanična tijela za monitoring za Odjeljenje za planiranje i reakciju u civilnim vanrednim situacijama.

Odjeljenje može angažirati ovakve institute za sačinjavanje studija i prikupljanje podataka u oblastima planiranja, ublažavanja posljedica, ranog upozoravanja, pripravnosti i reakcije. Odluka 663 iz decembra 2002. godine, definirala je zadatke Savjetodavne tehničke komisije, koja se sastoji od stalnih članica, privremenih članova i pozvanih članova čiji osnovni cilj je priprema Državnog plana za civilne vanredne situacije.

U decembru 2004. godine, Vijeće ministara Albanije usvojilo je Državni plan za civilne vanredne situacije, čije utvrđivanje je podržao Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Odjeljenje za međunarodni razvoj. Razlog za donošenje plana bio je naglasiti učešće civilnog društva u okviru struktura civilne zaštite i definirati strategiju i osnovne ciljeve Odjeljenja za civilne vanredne situacije, korištenjem dobrih primjera djelovanja iz EU kao referentne tačke i nakon razmatranja širih regionalnih događanja na Balkanu. Plan definira uloge i dužnosti svih relevantnih vladinih institucija i civilnih organizacija koje su uključene u civilnu zaštitu za sve faze upravljanja u vanrednim situacijama. Poseban naglasak je na saradnji Albanije sa drugim zemljama. Državni plan sadrži studije o procjeni rizika koje utvrđuju sve relevantne institucije i organizacije u Albaniji. On naglašava uloge svih institucija i organizacija koje su uključene u različite faze upravljanja u vanrednim situacijama.

Zakon 8756 je kasnije modificiran od strane institucionalnih i tehničkih komisija, a cilj je bio prezentirati parlamentu nacrt novog zakona. Prema novom zakonu, struktura Odjeljenja za civilne vanredne situacije bit će zasnovana na funkcionalnijoj i raznovrsnijoj šemi koja bi pojednostavila glomazni lanac komande i kontrole prethodnog krutog i centraliziranog sistema. Bit će uveden integriratn sistem komunikacija i ranog upozoravanja za civilne vanredne situacije kao jedinstven operativni centar – broj 112.

Osim toga, nova struktura civilne zaštite će usvojiti sistem na više nivoa, naglašavajući ulogu lokalnih nivoa, čije nadležnosti i odgovornosti će biti ojačane i povećane tako da uključuju preventivne aktivnosti i planiranje, u okviru odgovornosti prefekta.