Albanija

Zakonodavni okvir


 

Zakon 8756 O izvanrednim situacijama usvojen je u parlamentu u ožujku 2001. godine te predstavlja zakonsku osnovu za Albansku službu za izvanredne situacije, koja je osnovana preko mreže središnjih i lokalnih civilnih struktura.
Zakon 8756 bio je prvi pomak prema osnivanju modernijeg sustava civilne zaštite koji se može nositi s novim, složenijim problemima i operativnim zahtjevima. Zakon obuhvaća planiranje, prevenciju i sustav pripravnosti te definira prvu koordinaciju među raznim sudionicima u operacijama reagiranja na izvanredne situacije. Zakon obuhvaća i prirodne katastrofe kao što su potresi, poplave, odroni zemlje, lavine, olujni vjetrovi, šumski požari i epidemije, te antropogene katastrofe kao što su prometne nesreće, požari u zatvorenom prostoru, eksplozije, pucanje brana, nuklearne, biološke ili kemijske opasnosti, neredi i ratovi.
Vlada je prvi službeni subjekt u izvanrednim situacijama. Njezine su odgovornosti prevencija, smanjenje i popravak štete za stanovništvo, životinje, nekretnine, kulturno blago i okoliš.
 
Prema članku 5. Zakona 8756 Vijeće ministara odgovorno je za planiranje reagiranja u slučaju izvanrednih situacija, dok se Međuministarski odbor (IMC) s premijerom na čelu mora osnovati u slučaju izvanrednih situacija koje obuhvaćaju cijelu državu. Međuministarski odbor okuplja sva ministarstva uključena u upravljanje izvanrednim situacijama pod jedinstvenom koordinacijskom strukturom s ciljem ubrzavanja procesa odlučivanja, posebice u slučajevima međunarodnih poziva za intervenciju preko međunarodnih agencija.
Ministarstvo unutarnjih poslova glavno je odgovorno tijelo za civilnu zaštitu (čl. 8.). Zakon 8756 uveo je tehničku upravu, Odjel za planiranje reagiranja na izvanredne situacije (Sherbimi i Emergjencave Civile), dio Ministarstva unutarnjih poslova koji je odgovoran za primjenu i usvajanje zakona na lokalnoj razini. Tehnički savjetodavni odbor stručnjaka, dio uprave, nudi savjete o tehničkim aspektima civilne zaštite.
 
Odjel za planiranje reagiranja na izvanredne situacije može preusmjeriti investicije iz javnih ustanova u istraživanje o predviđanju i prevenciji katastrofa (čl. 11.). Načelnici regija su odgovorni za upravljanje izvanrednim situacijama u svakoj regiji (čl. 13.) putem lokalnih komisija (čl. 14.) i službi za izvanredne situacije osnovanih u općinama i komunama (čl. 15. – 17.).

Nakon usvajanja Zakona 8576 uslijedilo je nekoliko odluka s ciljem definiranja zadataka i uloga raznih sudionika u civilnoj zaštiti. U Odluci 644 iz veljače 2002. godine stoji da su Institut za geoznanosti i Institut za energiju, vodu i okoliš Politehničkog sveučilišta u Tirani službena tijela Odjela za planiranje reagiranja na izvanredne situacije odgovorna za praćenje.
Odjel može uključiti takve institute u svrhu istraživanja i obrade podataka na poljima planiranja, smanjenja rizika, ranog uzbunjivanja, pripravnosti i reagiranja. Odluka 663 iz prosinca 2002. godine definirala je zadatke Odbora za tehnološko savjetovanje, koji se sastoji od trajnih, privremenih i dopisnih članova čiji je glavni zadatak priprema Nacionalnog plana za izvanredne situacije.
 
U prosincu 2004. godine albansko Vijeće ministara usvojilo je Nacionalni plan za izvanredne situacije, čiji je razvitak podržao i UNDP i Odjel za međunarodni razvoj. Cilj plana bio je naglasiti uključenje civilnog društva u strukture civilne zaštite te definirati strategiju i glavne ciljeve Odjela za izvanredne situacije pomoću najboljih iskustava EU-a kao referentne točke nakon razmatranja širih regionalnih događaja na Balkanu. Planom se definiraju uloge i dužnosti svih relevantnih vladinih ustanova i civilnih organizacija uključenih u civilnu zaštitu za sve faze upravljanja izvanrednim situacijama. Poseban naglasak stavlja se na suradnju Albanije s drugim državama. Nacionalni plan uključuje studije procjene rizika koje obavljaju sve relevantne ustanove i organizacije u Albaniji te naglašava njihove uloge u raznim fazama upravljanja izvanrednim situacijama.
Zakon 8756 naknadno su izmijenili institucijski i tehnički odbori te je cilj bio predstaviti nacrt novog zakona parlamentu. Po novom će se zakonu struktura Odjela za izvanredne situacije osnovati na funkcionalnijoj i fleksibilnijoj shemi koja bi trebala smanjiti glomazni lanac kontrola prethodnog, čvrstog i centraliziranog sustava. Integrirani sustav komunikacija i ranog uzbunjivanja uvodit će se kao objedinjeni Operativni centar 112. Štoviše, nova struktura civilne zaštite bit će višeslojni sustav u kojem će se naglasiti uloga lokalnih razina čije će se kompetencije povećati kako bi uključile aktivnosti prevencije i planiranja kao dio odgovornosti načelnika regije.